EU ministri dogovorili hitne mjere energetske sigurnosti nakon krize u Hormuškom tjesnacu

Ministri energetike Europske unije postigli su dogovor o paketu hitnih mjera energetske sigurnosti na izvanrednom sastanku u Bruxellesu, održanom kao odgovor na višetjednu krizu u Hormuškom tjesnacu koja je uzrokovala skok cijena energenata diljem Europe. Paket uključuje aktivaciju mehanizma zajedničkog otkupa plina koji je razvijen kao odgovor na energetsku krizu 2022., obvezu svih država članica da podignu zalihe plina na minimum 90 posto kapaciteta do 1. listopada te hitnu diversifikaciju dobavnih pravaca.

Hrvatska je na sastanku pozvala na ubrzano financiranje LNG terminala na Jadranu i izgradnju novih interkonekcijskih plinovoda koji bi smanjili ovisnost o jednom dobavnom pravcu. Plenković je istaknuo da Hrvatska zbog LNG terminala na Krku ima nešto bolji položaj od nekih susjednih zemalja, ali da i ona mora povećati kapacitete i diversifikacijom zaštititi dugoročnu energetsku sigurnost. Sporazum s Iranom koji ponovo otvara Hormuz djelomično olakšava situaciju, ali EU ne želi ovisiti o stabilnosti koja može biti kratkotrajna.

Cijena energenata u Europi već je počela padati nakon vijesti o primirju u Iranu, ali ekonomisti upozoravaju da strukturni problemi europske energetike nisu riješeni sporazumom o primirju. Zelena tranzicija ubrzava se kao dugoročno rješenje, a Europska komisija najavila je nove investicijske pakete za obnovljive izvore energije koji bi EU do 2030. trebali učiniti znatno manje ovisnom o uvozu fosilnih goriva.